EU postigla sporazum o reformi politike azila i migracija

EU postigla sporazum o reformi politike azila i migracija

Predstavnici zemalja članica Evropske unije (EU) odobrili su privremeni sporazum postignut u decembru 2023. između Predsedavajućeg Saveta i Evropskog parlamenta o reformi sistema azila i migracija EU.

Novi pakt o migracijama i azilu ima za cilj unapređivanje solidarnosti između zemalja članica i sveukupno efikasniji sistem.

Pakt dotakao sve oblasti migracije

Reformski sporazum obuhvata pet ključnih zakona koji dotiku sve aspekte upravljanja migracijama, od spoljnih graničnih kontrola do procedura zahteva za azil.

Izmenjena uredba Evrodaka unaprediće praćenje kretanja tražilaca azila unutar EU ažuriranjem baze otisaka prstiju Unije.

Novi pravilnik o skriningu takođe je usredsređen na bezbednost granica obezbeđivanjem brze identifikacije i obrade migranata koji ilegalno ulaze.

Pojednostavljanje procedura za azil

Možda najznačajnije, privremena Uredba o proceduri azila (APR) nastoji da sistematizuje i brzo poveća proces azila.

Njime se uvode obavezne granične procedure kako bi se brzo procenile potencijalno neosnovane ili nedopustive aplikacije.

Cilj uredbe o azilu i upravljanju migracijama (AMMR) je da se odgovornost za zahteve za azil ravnomernije raspodeli među zemljama članicama.

Krizni okvir omogućava fleksibilnost

Peta komponenta uspostavlja hitan krizni okvir EU kako bi zemlje privremeno prilagodile pravila ako prilivi preplave kapacitete, istovremeno tražeći mere solidarnosti od EU i drugih zemalja članica.

Raniji ugovori o preseljenju, prijemu

Pored pakta, predstavnici EU potvrdili su ranije 2022. godine sporazume o reviziji direktiva o uslovima prijema izbeglica i kvalifikacionim kriterijumima za zaštitu.

Okvirni propis o preseljenju takođe je dobio obnovljenu podršku kako bi se olakšalo organizovano preseljenje tražilaca azila širom regiona.

Sledeća faza: Usvajanje parlamenta i saveta

Uz odobrenje nacionalnih predstavnika, reforme sada nastavljaju formalno usvajanje od strane punog Evropskog parlamenta i Saveta.

Ako budu ratifikovane kao što se očekivalo, mere će fundamentalno transformisati reakciju Unije na migracije i azil.

Uspeh zavisi od implementacije

Reakcije na privremeni sporazum bile su oprezno optimistične.

Nikol de Mur, belgijska državna sekretarka za azil i migracije, priznala je da posledice možda neće biti neposredne.

Međutim, on je pohvalio pakt zbog ubedljive posvećenosti zemalja članica unapređivanju.

Pravi test će biti koliko marljivo zemlje primenjuju nove standardizovane procedure.

Nova pravila mogla bi da pojednostave unos za posetioce

Za putnike u EU, uključujući one kojima je potrebna šengenska viza, reforme ukazuju na doslednije i efikasnije postupanje na granicama i standardizovane procedure podnošenja zahteva.

S tim što su zemlje članice primorane da se pridržavaju propisa širom bloka u skladu sa sporazumom, posetioci bi mogli da naiđu na manje frustrirajućih nedoslednosti u zavisnosti od zemlje dolaska.

Predstojeći Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji počinje sredinom 2025.

Ako budu uspešne, kombinovane promene mogle bi da olakšaju putovanja turistima i poslovnim ljudima, uz istovremeno unapređivanje nadzora vlasti.

Nacionalne politike još uvek oblikuju imigracionu stvarnost

Mada je od ključnog značaja u obimu, sporazum EU o migracijama ne nadmašuje suverenu vlast zemalja članica nad suštinskom imigracionom politikom.

Centar reformi vezan je za zahteve za azil i bezbednost granica, a ne na dugoročnu imigraciju

Programi ekonomske migracije, kao što su vize investitora ili digitalne nomadske vize, i dalje će se razlikovati u velikoj meri od zemlje po zemlji unutar EU.

Veliki izuzetak okružuje izbeglice i tražioce azila.

Ako se pravilno sprovedu, standardizovana pravila širom EU mogla bi znatno da ubrzaju i unaprede svoja iskustva u preseljenju.

Međutim, za većinu imigranata, kretanje kroz nepromenjenu složenost 30 nacionalnih imigracionih režima traje kao status kvo.

Implementacija drži ključ

Sveobuhvatni sporazum o migracijama i reformi azila predstavlja prekretnicu za EU, sa standardizovanim procedurama širom zemalja članica sa ciljem da se unapredi efikasnost, bezbednost i podela tereta.

Međutim, uspeh novog režima na kraju će zavisiti od toga koliko zemlje verno sprovode unapređene propise u praksi.

Postizanje jednoobraznosti u suočavanju sa zahtevima za azil i neregularnim graničnim prelazima preko 30 nacionalnih vlada predstavlja tekući izazov.

Ako se ciljevi pakta materijalizuju, Unija bi mogla da bude daleko bolje opremljena za obavljanje budućih migracionih fluksa.

Ipak, put od politike do aplikacije u stvarnom svetu često se pokaže kao stenovit.