Francuska ozvaničila kontroverznu imigracionu reformu usred povratnog pritiska

Francuska ozvaničila kontroverznu imigracionu reformu usred povratnog pritiska

Administracija francuskog predsednika Emanuela Makrona ozvaničila je svoj novi imigracioni zakon uprkos protivljenju obe strane političkog spektra.

Formalni tekst zakona objavljen je 27.

Instrukcije o sprovođenju aspekata zakona već su date zvaničnicima, mada kritičari Makronove administracije ostaju glasni.

Zakon ozvaničen, implementacija u toku

Ustavno veće nedavno je popisalo 35 od 86 članova zakona, do kojih su izvađeni dodaci na kojima insistiraju konzervativci kao što su imigracione kvote i ograničavanje socijalnih beneficija.

Takođe je zadržan član o regularizaciji nedokumentovanih radnika u industrijama sa manjkom radne snage.

Ministar unutrašnjih poslova Žerar Darmanin dobio je zadatak da brzo sprovede zakon, mada je prethodno izrazio sumnju u pogledu ustavnosti.

Posle odluke saveta, on sada ocenjuje da je to uspeh vlade.

Predsednik Nacionalnog skupa Džordan Bardela žestoko je kritikovao odluku kao "državni udar" koji je podržao Makron, zahtevajući umesto toga referendum o imigraciji.

Republikanski lider Erik Ciotti takođe je optužio savet da je u dosluhu protiv javnog mnjenja u korist manje imigracije.

Mada su članovi uglavnom uklonjeni zato što nisu povezani sa delokrugom zakona, ništa ne sprečava parlament da ih ponovo uvede u odvojene zakone.

Šef francuskog Senata Žerar Larčer insistirao je na ponovnom postizanju sporazuma postignutog sa konzervativcima.

Kritičari sa leve strane, poput šefa stranke LFI Manuela Bomparda, insistirali su na potpunom ukidanju zakona jer "nemaju legitimitet". Međutim, Darmanin je odlučno odbio.

Šta menja novi francuski imigracioni zakon?

Zakon je u velikoj meri usredsređen na ubrzavanje procesa deportacije stranaca koji počine krivična dela.

Policija će dobiti proširena ovlašćenja za prismotru i potragu u slučajevima deportacije.

Zakonom se takođe stvara "nacionalni dosije" traženih stranaca sa kojima vlasti mogu da se konsultuju.

Dostavljanje boravišne dozvole zavisiće od pohađanja obavezne građanske i nastave jezika.

U industrijama koje su označene kao nestašice, kao što su građevinarstvo i gostoprimstvo, nedokumentovani migranti koji su radili najmanje osam meseci mogu da dobiju jednogodišnji boravak.

Francuska javnost podeljena dok traje zakonodavna debata

Tokom parlamentarne debate, Makronova centristička koalicija je sama bila podeljena oko zakona.

Otprilike jedan od četiri glasao je protiv ili bio uzdržan, uključujući i šefa Makronove stranke.

Francuska javnost je takođe u sukobu.

Anketa IFOP-a pokazala je da 50 odsto podržava regularizaciju nedokumentovanih radnika, ali preko 60 odsto podržava ograničavanje socijalnih usluga za tražioce azila.

Dok se konzervativci zalažu za još strože mere, levičarski političari tvrde da to nagoveštava zabrinjavajući zaokret ka ksenofobiji.

Međutim, čini se da su strane posvećene tome da osiguraju da to pitanje bude istaknuto na predstojećim parlamentarnim izborima.

Zemlje EU pooštravaju granice usred rekordnih dolazaka

Francuska je dobila preko 137.000 prvih zahteva za azil 2022. godine, što je najveći broj od Drugog svetskog rata.

Priliv je usledio posle slamanja migracionih puteva kroz Libiju i preko Engleskog kanala.

S tim što su države fronta članice EU preopterećene, u toku su inicijative za ravnomerniju preraspodelu dolazaka. Međutim, otpor zemalja centralne Evrope kao što je Mađarska do sada je ometao napredak.

Takođe postoje planovi za uvođenje brzog procesa deportacije i zahtevanje viza za državljane određenih zemalja u okviru predloženog sistema ETIAS.

Kakav će biti uticaj francuske imigracione reforme?

Pojednostavljivanje deportacija za prestupnike moglo bi donekle da ublaži pritisak na sistem azila.

Regularizacija nedokumentovanih radnika takođe bi mogla da pomogne u popunjavanju praznih pozicija u sektorima koji se bore.

Međutim, za konzervativce, ukidanje restriktivnije mere predstavlja priliku koja je propuštena da se isporuče značajne promene.

Dok Makron teži navedenom cilju deportacije od 50 odsto za odbijene tražioce azila, zagovornici imigranata tvrde da će to normalizovati prekomernu upotrebu pritvora. Takođe postoje zabrinutosti da će doći do preterivanja u policijskim ovlašćenjima za nadgledanje.

S obzirom da nijedna strana nije umirila kompromise, imigracija će, kako se čini, ostati pitanje gromobrana za francusku politiku u godinama koje dolaze.