Granični prelazi EU padaju za 39% usred migracijskih izazova

Granični prelazi EU padaju za 39% usred migracijskih izazova

Nezakonite migracije u Evropsku uniju (EU) pale su za 39% u prvih osam meseci 2024. godine.

Međutim, političke rasprave i promena ruta pokazuju da je pitanje i dalje komplikovano, sa novim izazovima koji su pred nama.

Manje migranata, jače granice

Prema Fronteksu, neovlašćeni prelazi na granicama EU značajno su opali u 2024. godini. Od januara do avgusta bilo je 139,847 prelaza, što je 39% manje nego u isto vreme 2023. godine.

Najveći pad zabeležen je na zapadnobalkanskim i centralnim mediteranskim rutama, gde su prelazi pali za 77% i 64%. Ovo smanjenje je uglavnom zbog bolje saradnje između EU i zemalja poput Tunisa, Libije i Turske.

Brzi brodovi, nove rute

Dok su neki migracioni putevi videli manje prelaza, drugi su postali aktivniji.

Prelazi na istočnoj mediteranskoj ruti, koja uglavnom dovodi migrante na grčka ostrva, porasla je za 39%, dostigavši 37,163. Krijumčari su odgovorili na strože sprovođenje granice koristeći brže brodove, što otežava njihovo hvatanje.

Zapadnoafrička ruta do Kanarskih ostrva takođe je zabeležila nagli porast, a dolasci su porasli za 123% na preko 25.500.

A small boat with several people in life jackets floats on dark water at night, illuminated by a light source.

(Slika ljubaznošću Ricardo Castrodad preko Vikimedia Commons)

Mediteranski prelazi padaju, ali migrantske borbe rastu

Oštar pad neovlašćenih prelazaka na glavnim migracionim rutama uglavnom je zahvaljujući radu EU sa partnerima poput Tunisa i Libije na smanjenju ilegalnih migracija.

Ovi sporazumi su bili ključni u zaustavljanju krijumčara na ruti Centralnog Mediterana.

Međutim, ove akcije su imale ljudsku cenu, sa izveštajima o migrantima koji su ostavljeni nasukani u pustinji nakon represija, pokazujući rizike uključene u ove politike.

Istočne kopnene granice vide porast dolazaka

Dolasci migranata na istočne kopnene granice zabeležili su dramatičan porast, porastavši za 193% u prvih osam meseci 2024. godine.

To je delom zato što migranti pokušavaju nove rute u EU jer tradicionalne postaju teže koristiti.

Sa rastućim političkim tenzijama u zemljama duž ove rute, migranti su izloženi većem riziku od eksploatacije i nasilja, čineći njihovo putovanje opasnijim.

Two people walking on a reflective surface with their shadows visible, overlaid by the European Union flag.

(Slika ljubaznošću Alkei Pnferov preko iStock)

EU putovanja postavljena za potresanje

Nedavne promene direktno utiču na putnike i migrante koji idu u EU. Za turiste i kratkoročne posetioce, strože granične kontrole mogu dovesti do dužeg vremena čekanja i strožih kontrola na ulaznim tačkama.

Počevši od 2025. godine, Evropski sistem za informacije o putovanjima i autorizaciju (ETIAS) zahtevaće od posetilaca koji nisu iz EU da dobiju prethodno odobrenje pre ulaska u zemlje šengena.

Za dugoročne posetioce, kao što su migranti i tražioci azila, situacija je komplikovanija. Dok manje ljudi stižu na određenim rutama, oni koji se suočavaju sa većim nadzorom i pravnim izazovima.

Tražiocima azila može biti teže da uđu u Evropu zbog strožih graničnih kontrola i političkog pritiska da se smanji neovlašćena migracija.

Nova imigraciona raskrsnica

Pad ilegalnih prelazaka granice naveo je evropske kreatore politike da preispitaju svoje imigracione strategije.

Dok su zemlje poput Nemačke povećale granične kontrole zbog rastućih političkih tenzija, druge pokušavaju da uravnoteže potrebu za radnom snagom migranata sa rastućim antiimigracionim stavovima.

Uprkos političkoj klimi, starenje stanovništva u Evropi i nedostatak radne snage čine migrante neophodnim za održavanje ekonomije.

Istovremeno, političke rasprave o migracijama postale su sve žešće, a krajnje desničarske stranke dobijaju podršku u nekoliko evropskih zemalja.

Očekuje se da će ove promene uticati na buduće imigracione politike jer vlade pokušavaju da upravljaju granicama, a istovremeno se bave ekonomskim potrebama starenja stanovništva.

Šta je sledeće?

Nagli pad nezakonitih prelazaka granice u EU u KSNUMKS-u ključni je trenutak za evropsku migracionu politiku. Međutim, kako neke rute postaju tiše, druge vide više aktivnosti, pokazujući kako se krijumčari i migranti prilagođavaju.

Kako EU prilagođava svoje granične strategije, predstojeći sistem ETIAS i promene u imigracionim politikama verovatno će oblikovati budućnost migracija u Evropi. Balansiranje bezbednosti sa humanitarnim potrebama i dalje će biti veliki izazov koji se kreće napred.