5 najhladnijih evropskih zemalja: Ostati hladan cele godine

5 najhladnijih evropskih zemalja: Ostati hladan cele godine

Evropa je jedan od geografski najraznovrsnijih kontinenata na svetu. Od sunčanih plaža u Mediteranu do planina u Alpima koje su prekrivene snegom, putnici mogu da iskuse širok spektar klima, terena i prirodnih čuda prilikom posete Evropi.

Kao rezultat toga, Evropa je jedna od najboljih destinacija koje treba posetiti u bilo koje doba godine. Dok je Evropa fantastičan izbor za bežanje od sezonske depresije i pronalaženje sunca tokom cele godine, podjednako je dobra i za one kojima je muka od toplog vremena.

Evropa zimi nudi lep sneg, aktivnosti na otvorenom, kulturne događaje i prirodne fenomene koje nijedan putnik neće zaboraviti. Evo pet najhladnijih evropskih zemalja za savršen zimski odmor.

1. Nemačka

Zbog svoje veličine i jedinstvenog geografskog položaja, Nemačka ima mnogo toga da ponudi. Graniči se sa devet zemalja (najviše od svih evropskih zemalja), Nemačka je nedvosmisleno najbolja matična baza za putnike koji žele da se upuste u druge evropske zemlje. Nemačka se takođe graniči sa Alpima, što je stavlja na savršenu visinu za zimsku zabavu.

Najbolje mesto za pronalaženje hladnog vremena u Nemačkoj je država Bavarska. Ovde glavni grad Bavarske dostiže visinu od samo 74° Farenhajta u julu, dok temperatura zimi pada ispod nule.

Uprkos frigidnom vremenu, putnici zimi hrle u Bavarsku da uživaju u skijanju svetske klase, srednjovekovnim zamkovima i čudnim planinskim selima prekrivenim snegom.

Praznična sezona u Bavarskoj

Najprometnija sezona u Bavarskoj je jesen kada preko šest miliona ljudi svake godine odvuče u Minhen da iskusi pivo i svečanost oktoberfesta. Samo nekoliko meseci kasnije, putnici mogu da uživaju u jednako obogaćenoj bavarskoj tradiciji, nemačkim Božićnim selima.

Tokom praznične sezone, gradovi širom Bavarske pale se svečanim svetlima, tradicionalnim prodavcima hrane i aktivnostima kao što su klizanje i feris točkovi.

2. Češka Republika

Češki grad Prag nije samo jedan od najpopularnijih evropskih gradova već i jedan od njegovih najočuvanijih. Tokom zločina u Drugom svetskom ratu, Prag je spasen od uništenja zbog afiniteta Adolfa Hitlera prema gradu.

Prag je i dalje nenaseljen iz modernog sveta, prikazujući originalnu arhitekturu iz gotskih, renesansnih i baroknih epoha. Dok je leto najpopularnije godišnje doba u Pragu, oni koji traže hladno vreme naći će frigidno, ali podnošljivo zimsko vreme.

U decembru i januaru, najhladnijim mesecima u Pragu, temperature obično ostaju između 30°F i 40°F. Međutim, jedna od najboljih prednosti Praga tokom zime je drastično niže cene i manje gužve.

3. Norveška

Evropski skandinavski region je savršena destinacija za ljubitelje hladnog vremena. S tim što severni regioni dostižu arktički krug, Skandinavija može da bude frigidna tokom cele godine.

Norveška prestonica Osla retko premašuje 70° Farenhajta tokom leta, što čini savršeno ne pretoplo, ne previše hladno vreme. Ovo je idealno vreme za istraživanje regiona Fjord, gde avanturisti mogu da pronađu dramatične litice sa pogledom na smaragdnu vodu.

Na severu Tromsa letnje vreme ne premašuje 60° Farenhajta, a zime padaju na 20° Farenhajta. Postoji mnoštvo načina da iskoristite hladno vreme, kao što su kros kantri skijanje, motorne sanke i sankanje pasa.

Severna svjetla

Kao jedno od sedam čuda prirodnog sveta, Aurora Borealis, kolokvijalno poznata kao Severna svetlost, jedno je od najspektakularnijih mesta koje se mogu videti. Ovi plesni talasi svetla mogu se videti iz nekoliko zemalja Evrope i šire, uključujući:

  • Norveška
  • Švedska
  • Finska
  • Island
  • Grenland
  • Kanada
  • Aljaska (Sjedinjene Države)

Norveška je, doduše, neprikosnovena najbolja lokacija za videti Severna svetla. Tromso, najveći severni grad u Norveškoj, nalazi se u srcu zone Aurora.

Poznat kao "Kapija Arktika", Tromso takođe nudi posmatranje kitova, fjord ture i najviše barova po glavi stanovnika bilo kog grada u Norveškoj.

4. Island

Još jedna zemlja pored Arktičkog kruga, Island je odlična destinacija za tragače hladnog vremena i zadivljujućih prirodnih lepota. Popularne aktivnosti uključuju prelazak glečera, posmatranje kitova i uočavanje prirodnih karakteristika kao što su vodopadi, kanjoni i gejseri.

Island obično leti ostaje ispod 55° Farenhajta, dok zime mogu da se umoče ispod 30° Farenhajta. Međutim, uprkos hladnom vremenu koje će trajati cele godine, putnici neće imati problema da ostanu topli.

Među najpopularnijim islandskim atrakcijama su njeni topli izvori. Izrešetane širom zemlje, ove prirodne banje napajane geotermalnom energijom nude simunato toplo bekstvo od inače hladnog vremena.

5. Švajcarska

Evropski region Alpa jedan je od najsnažnijih planinskih venca na svetu, a Švajcarska je dom jedne od svojih najpoznatijih sekcija. Švajcarski Alpi su dramatično lepi tokom cele godine.

Tokom leta vrhovi prekriveni snegom gledaju na jarko-zelene podnožje brda i netaknuta alpska jezera. Zimi sneg zasipan celom regijom u praškastom ćebetu.

Slično Nemačkoj, Švajcarska retko doživljava toplo vreme. Tokom leta, glavni grad Bern retko premašuje 74° Farenhajta, dok zime ostaju ispod 40° Farenhajta. Putnici koji traže veliki letnji odmor trebalo bi da se drže alpskog regiona. U planinskom gradu Davosu letnji meseci ostaju oko 50° Farenhajta.

Skijanje u švajcarskim Alpima

Evropa je dom nekih od najslavnijih skijališta na svetu, ali nijedno ne može da parira švajcarskom. Zermatt se često smatra najboljim, sa vrhunskom visinom od skoro 13.000 stopa, preko 300 milja skijaškog terena i nepobedivim pogledom na Matterhorn.

Zermatt je odlična lokacija i za ne-skijaše. Planinski grad Zermatt je čudan i luksuzan i nudi neke od najboljih apres-ski jela i banja u zemlji.

Koje su najtoplije zemlje u Evropi?

Putnici sa hladnim vremenom neće imati manjak opcija kada putuju u Evropu; međutim, postoje neke zemlje koje bi trebalo da izbegavaju. Bez obzira na doba godine, nekoliko zemalja može da se pohvali toplim vremenom skoro tokom cele godine. Mediteranski region je najpoznatiji po tome i obuhvata:

  • Hrvatska
  • Kipar
  • Francuska
  • Grčka
  • Italija
  • Malta
  • Slovenija
  • Španija

Ove zemlje nude skoro cele godine sunce, što ih čini odličnim izborom za turiste na plaži, ali loše destinacije za one koji žele da izbegnu tako toplo vreme. Španija je možda najgora zemlja za one koji traže hladno vreme, jer temperature u njenom južnom regionu Kosta del Sol mogu da premaše 80° Farenhajta tokom zime.

Da li mi je potrebna viza za putovanje u Evropu?

Kako stvari stoje, državljani zemalja koje nisu članice EU 60, uključujući Sjedinjene Države, mogu da putuju u Šengensku zonu bez viza do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Već će to 2025 promeniti nove politike koje je odobrila Evropska unija.

Po implementaciji Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS), putnici koji nisu članice EU iz 59 zemalja 60 iznad moraju da se registruju onlajn pre nego što putuju u Šengensku zonu.

Po tome kako se ETIAS razlikuje od šengenske vize?

ETIAS je ukidanje viza, a ne viza. Putnici koji podnesu zahtev za ETIAS praktično podnose zahtev da budu izuzeti iz šengenske vize.

To znači da će, pod ETIAS-om, putnici i dalje moći da putuju širom Šengenske oblasti bez viza u istom periodu kao i ranije. Postojaće samo dodatni korak ka sticanju ove privilegije.

Zašto je ETIAS neophodan?

Evropska unija je ocenila da je neophodno stvoriti rigidnija bezbednosna ograničenja za međunarodne putnike. Tako je ETIAS roрen.

Ove bezbednosne zabrinutosti došle su kao rezultat četiri glavna razloga:

  • Svake godine oko 200 miliona ljudi pređe granice EU, koje nastavljaju da rastu.

  • Kao rezultat nekoliko međunarodnih kriza, broj izbeglica i ljudi koji traže azil naglo je porastao.

  • Teroristički napadi postali su uznemirujuće česti, ugrožavajući živote građana koji Evropu nazivaju domom.

  • Tehnološki napredak učinio je elektronsko pred-putno odobrenje realnim i praktičnim načinom održavanja granične bezbednosti.

ETIAS, koji zahteva da se državljani zemalja koje nisu članice EU registruju onlajn pre ulaska u Evropu, stvoriće onlajn bazu podataka dostupnu carinskim agentima širom Evropske unije. Sa ovom bazom podataka, ovi agenti će znati sa kim će se susresti svakog dana i tako obogatiti i ubrzati proces provere identiteta.

Da li je Evropska unija ista kao Šengenska zona?

Mada postoji određeno preklapanje u njihovim zemljama članicama i ciljevima, Evropska unija i Šengenska zona su dva odvojena entiteta. Evropska unija je politička i ekonomska unija evropskih 27 zemalja članica koje dele jedinstveno unutrašnje tržište kroz standardizovani sistem zakona.

Sa druge strane, Šengensku zonu čine evropske zemlje 27 sa otvorenim granicama i standardnom viznom politikom za međunarodna putovanja. Šengenska zona fokusirana je na ograničenja putovanja, dok Evropska unija ima daleko veće političke i ekonomske implikacije.

Koje zemlje EU nisu deo Šengenske oblasti?

Mada je većina zemalja EU deo Šengenske oblasti, neke tribine postoje. Zemlje koje su deo EU, ali ne i Šengenska zona, uključuju:

  • Bugarska
  • Hrvatska
  • Kipar
  • Republika Irska
  • Rumunija

Mada Bugarska, Hrvatska, Kipar i Rumunija trenutno nisu deo Šengenske oblasti, one su u procesu pridruživanja. Oni bi mogli da budu punopravni članovi do implementacije ETIAS-a.

Svi koji planiraju da putuju u jednu od tih zemalja treba da nauče kako se ETIAS odnosi na njih. Irska je odlučila da sprovede vizni sistem, s obzirom da ne deli granice sa ostatkom EU, mada svi novi dodaci EU sada moraju da se pridruže Šengenskoj zoni. To znači da će Irska uskoro biti sama.

Koje zemlje koje nisu članice EU su deo Šengenske oblasti?

Nekoliko zemalja izvan EU ima sporazum sa Šengenskom zonu. Ove zemlje su deo Evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i uključuju:

  • Island
  • Lihtenšatajn
  • Norveška
  • Švajcarska

Svaka od ovih zemalja se složila da deli otvorene granice sa ostatkom Šengenske oblasti, čime će praktično ćiligati punopravne članice Šengenske oblasti/

Da li i druge zemlje imaju sličan sistem?

Australija je uvela sličan sistem 1996. Sjedinjene Države imaju sistem Elektronski sistem za autorizaciju putovanja (ESTA) koji više podseća na bezbednosno orijentisane ciljeve ETIAS-a. ESTA, međutim, važi samo dve godine, dok ETIAS važi do tri godine.

Šta dalje

Putnici koji žele da pobegnu od toplog vremena i pronađu frigidni raj voleće sve ponude Evrope. Zahvaljujući uključivanju Alpa i nordijskih regiona, Evropa ima hladno vreme tokom cele godine. Od alpskog skijanja do kupanja ispod Severne svetlosti, nema nestašice aktivnosti po hladnom vremenu i zimi i leti.

Svi putnici koji planiraju sledeće putovanje u Evropu trebalo bi da pogledaju ETIAS i kako se to odnosi na njih. ETIAS će uskoro zahtevati da se putnici koji nisu iz EU registruju pre ulaska u Evropu, menjajući broj ljudi koji putuju. Mada će ETIAS zahtevati dodatni korak u procesu putovanja, cilj je da se granice EU učini bezbednijim i efikasnijim za putnike i građane.

 

Izvori:

Najbolje božićne pijace u Nemačkoj (ona Yule Need na vašoj bucket listi!) | happytowander.com.

Nacistička okupacija Praga: Tada i sada | Radio Slobodna Evropa

Koja su severna svetla? | Kanadska svemirska agencija

12 najboljih skijališta u Švajcarskoj, 2022 | PlanetWare