Odbor evropskog parlamenta za peticije priprema se da glasa o rezoluciji kojom se podržava potpuno prihvatanje Bugarske i Rumunije u Šengensku zonu.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada raste zabrinutost zbog dugih redova vozila teške robe na granicama Evropske unije (EU).
Ovi dugi redovi pokrenuli su pitanja u vezi sa zdravljem i bezbednošću vozača, saobraćajnim gužvama i nesmetanim funkcionisanjem jedinstvenog tržišta.
Insistiranje na brzoj akciji pridruživanja Bugarske i Rumunije Šengenskoj zoni
Članovi Evropskog parlamenta (poslanici EP) istakli su kako gužve u saobraćaju kamiona štetno utiče na zdravlje vozača, bezbednost puteva i životnu sredinu. To je zato što zagušenja izazivaju zagađenje vazduha, vode i buke.
Oni naglašavaju da EU treba hitno da se pozabavi dugim vremenom čekanja kamiona na unutrašnjim granicama. To je posebno važno na prelazima između šengenskih i zemalja koje nisu članice Šengena.
Rezolucijom koju su izneli poziva se Savet da brzo donese odluku o dodeli punopravnog članstva u Šengenskoj zoni Rumuniji i Bugarskoj do sredine 2024.
Belgija vodeća zaduženja za integraciju Bugarske i Rumunije
Belgijsko predsedavanje EU prednjaиi u tome da Bugarska i Rumunija postanu punopravni иlanovi Šengenske oblasti.
U rezoluciji koja se odnosi na glasanje u Odboru Evropskog parlamenta za peticije naglašava se potreba brzog rešavanja graničnih problema između dve zemlje i šire Šengenske zone.
Rezolucija sugeriše da se održavanje provera na unutrašnjim granicama ne kosi samo sa principima Zajedničkog tržišta, nego dovodi u opasnost i finansijske interese svih zemalja članica.
Zabrinutost zbog iregularne migracije verovatno neće ometati
Zabrinutost oko iregularne migracije navela je Bugarsku i Rumuniju da sačekaju 11 godina pre nego što se pridruže Šengenskoj zoni.
Međutim, Evropska komisija i rumunski spoljni poslovi potvrdili su da je malo verovatno da će te zabrinutosti zaustaviti Bugarsku i Rumuniju da se pridruže Šengenskoj zoni preko svojih kopnenih granica.
Obe zemlje su pojačale svoje napore da efikasno upravljaju migracionom situacijom. Rumunija je deportovala 1.222 pojedinca, a Bugarska je uhvatila 1.729 iregularnih migranata na granici sa Turskom 2023.
Ostanak van Šengena rezultira finansijskim gubicima
Kompanije u Bugarskoj izgubile su oko milijardu evra zbog kašnjenja na kopnenim granicama, a rumunska industrija drumskog prevoza dobila je udarac od oko 2,41 milijarde evra.
Prema rečima Gintera Fehlingera, ekonomiste i političara iz Austrije, od ključnog je značaja da Bugarska i Rumunija postanu u potpunosti deo Šengenske zone za kopnene granice do 1. maja 2024. godine.
On je naglasio da su novi uslovi za pridruživanje neprihvatljivi i da se moraju odbaciti.
Potpuna primena šengenskih propisa od 31 marta
Evropska komisija je prethodno saopštila da će od 31. marta Bugarska i Rumunija u potpunosti usvojiti sva pravila izložena u Šengenskom sporazumu.
To uključuje odredbe Zakona o vizama i pravila od 90/180 dana, koje se mora primenjivati direktno na obe zemlje, s obzirom da šengenska pravila važe u potpunosti.
Bugarska i rumunski posetioci nesmetano putuju
Potencijalni ulazak Bugarske i Rumunije u Šengensku zonu doneće pozitivne promene za putnike.
Kratkoročni posetioci uživaće u pogodnostima besprekornih graničnih prelaza bez potrebe za proverom pasoša.
Međutim, oni koji planiraju da ostanu duže od 90 dana u roku od 180 dana i dalje će morati da podnesu zahtev za odgovarajuće vize.
Ključno je razumeti da će počev od sredine 2025. godine Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (ETIAS) postati obavezan za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u Šengensku zonu, koja uključuje zemlje poput Bugarske i Rumunije.
Prilagođavanje imigracionim politikama
Dok se Bugarska i Rumunija približavaju punopravnom članstvu u Šengenskoj zoni, njihova imigraciona politika će morati da se uskladi sa propisima Šengenske oblasti.
To uključuje implementaciju ETIAS-a, koji će pomoći u ekranizaciji putnika koji su izuzeti od viza pre nego što uđu u Šengensku zonu.
Dve zemlje će takođe morati da prilagode svoju dugoročnu imigracionu politiku kako bi osigurale poštovanje standarda EU, a da istovremeno privuku dragocene talente, kao što su investitori, digitalni nomedovi i studenti.
Neprimetno se integrišući u Šengensku zonu, Bugarska i Rumunija demonstriraće svoju posvećenost principima EU i njihovu sposobnost da efikasno upravljaju svojim granicama.
Čeka nas nova era granične saradnje i mobilnosti
Dok se Bugarska i Rumunija približavaju tome da postanu punopravni članovi Šengenske oblasti, Evropski parlament i belgijsko predsedavanje EU preuzimaju vođstvo u rešavanju graničnih pitanja i pomažu tim zemljama da se nesmetano pridruže Šengenskoj zoni.
Do 31. marta svi šengenski propisi trebalo bi da budu u potpunosti na snazi, a postoji šansa da se Bugarska i Rumunija pridruže kopnenim granicama do sredine 2024.
To znači da se spremaju da tešnje sarađuje sa drugim zemljama EU na granicama i putovanjima.