EU ublažava pravila za državljane trećih zemalja da dobiju status dugoročnog stanovnika

EU ublažava pravila za državljane trećih zemalja da dobiju status dugoročnog stanovnika

Evropska unija (EU) složila se da ažurira kriterijume za ispunjavanje uslova za državljane trećih zemalja da steknu dugoročni status stanovnika širom 27-članog bloka.

Izmenjena pravila olakšaće onima koji već žive u EU da konsoliduju svoj boravak, istovremeno privlačeći talente iz inostranstva.

Kumulativno prebivalište širom država EU

Prema sadašnjoj Direktivi EU o dugoročnim stanovnicima, građani koji nisu članice EU moraju da žive legalno i kontinuirano u nekoj zemlji EU pet godina pre nego što se kvalifikuju za dugoročni boravak.

Nova pravila omogućiće podnosiocima zahteva da akumuliraju zakonske periode boravka u različitim zemljama članicama EU kako bi prešli petogodišnji cenzus.

Na primer, softverski inženjer iz Indije mogao bi da provede dve godine radeći u Nemačkoj i još tri godine u Francuskoj, pre nego što ima potrebno trajanje dugoročnog boravka u EU.

Promena nagoveštava zaokret ka panevropskim pravima za stanovnike zemalja koje nisu članice EU.

Tipovi prihvaćenih dozvola

Međutim, da bi se računalo vreme provedeno u drugim državama EU, podnosioci zahteva mora da su tamo imali određene kvalifikacione boravišne dozvole.

Među njima su Plava kartica EU za visokokvalifikovane radnike ili dozvole izdate za visokokvalifikovano zapošljavanje.

Druge vrste privremenih i studentskih viza verovatno neće doprineti kumulativnim kriterijumima boravka.

Strogi kriterijumi podobnosti

Pored trajanja, stanovnici zemalja koje nisu članice EU i dalje će morati da ispune striktne standarde da bi dobili dugoročni status. To podrazumeva da imate stabilan prihod na ili iznad minimalnog cenzusa koji je odredila svaka država članica.

Osiguranje bolovanja i poštovanje mera integracije, gde je uvedeno, takođe su obavezni.

Onima koji postanu nezaposleni ili zavisni od socijalne pomoći mogu biti oduzeta dugoročna prava.

Kriterijumi za ispunjavanje uslova pokušavaju da izaberu kandidate koji su u stanju da se poduče bez oslanjanja na javne fondove. Međutim, kritičari tvrde da su zahtevi preterani i da bi trebalo da budu relaksirani.

Prava i beneficije

Uprkos zahtevnim kriterijumima, šargarepa dugoročnog boravka širom EU dolazi sa ukusnim povlasticama.

Nosioci stiču skoro jednak status i prava kao državljani EU u pristupu zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj pomoći.

Dugoročni stanovnici takođe stiču privilegije mobilnosti da migriraju između država EU iz radnih ili ličnih razloga.

Mogućnost premeštanja bezviznog režima unutar EU je primarna prednost u poređenju sa drugim boravišna dozvolama.

Uticaj na putnike i imigrante u EU

Za državljane koji nisu državljani EU koji već legalno boraju u Evropi, ažurirana Direktiva o dugoročnim stanovnicima donosi dodatnu fleksibilnost i podsticaje za produženje boravka.

Ublaženi kriterijumi poboljšavaju pristupačnost, dok prateća prava čine dugoročno vrednijim.

Međutim, to neće uticati na one koji ulaze u EU na kratka putovanja. Posetioci EU iz zemalja koje su izuzete od viza mogu da nastave da putuju bez viza do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana.

Šema ETIAS(European Travel Information and Authorization System) koja će biti sprovedena u maju 2025.

Kao takvi, turisti, poslovni putnici i kratkoročni migranti poput digitalnih nomedova mogu da uđu i ostanu u EU privremeno bez obzira na Direktivu o dugoročnim stanovnicima.

Uticaj na imigracione politike

Kada je reč o imigracionoj politici, države EU zadržavaju pun suverenitet u određivanju broja i izboru stranaca za dugoročni boravak.

Glavni uticaj je, umesto toga, usklađivanje prava boravka i uslova širom regiona kada se dobije status.

Konvergiranjem nacionalnih politika o podobnosti, socijalnim beneficijama, zahtevima za integraciju i privilegijama mobilnosti, ažurirana Direktiva ima za cilj uspostavljanje standardizovanog modela eu za nosioce dugoročnih dozvola.

Šema se pomera napred

Dogovoreni amandmani još uvek moraju da prođu pregovore sa Evropskim parlamentom pre nego što se zakon unesu širom 27 zemalja članica.

Međutim, ublažavanje pristupa i promovisanje integracije širom EU već su usidreni principi.

Kako se pogoršanje stare krize Unije pogoršava, usmeravanje migranata koji nisu iz EU u dugoročni boravak će rasti na značaju.

Pružanje puta ka skoro jednakim pravima i regionalnoj mobilnosti pruža snažan podsticaj pridošlicama koji žele da se nagode.

Ako se sprovede koherentno, ažurirana Direktiva o dugoročnim stanovnicima mogla bi da se pretvori u moćan instrument koji podržava potražnju Evrope za globalnim talentima.

Privlačenje kvalifikovanih stranaca da popune upražnjena mesta dok kruže stanovnici tamo gde je to potrebno biće ključno za ekonomsku konkurentnost EU i socijalnu održivost koja se kreće napred.