Grčki program zlatnih viza suočava se sa neizvesnošću zbog predloženih izmena investicionog praga

Grčki program zlatnih viza suočava se sa neizvesnošću zbog predloženih izmena investicionog praga

Grčka vlada želi da ublaži pravila za svoj program Zlatna viza, kojim se strancima omogućava da investiraju u imovinu kako bi dostigli boravak. Međutim, to je zabrinulo profesionalce iz oblasti nekretnina, strane investitore i vlasnike kuća.

Predloženim izmenama biće povećana minimalna suma novca potrebna za investiranje u nekretnine na 800.000 evra u određenim oblastima Grčke. To je izazvalo zabrinutost da bi program mogao da postane manje atraktivan u poređenju sa drugim opcijama.

Zlatni vizni investicioni minimalci variraju po regionu

Prema izveštajima, novi minimalci biće umorni na osnovu lokacije:

  • Zona A (€800,000): Centralna, južna i severna Atika; Region prestonice Atine; u centru Soluna; Ostrva Mikonos i Santorini, koja potencijalno uključuju Krit, Kiklade i Dodekanska ostrva.

  • Zona B (€400,000 do €500,000): Oblasti sa rastom cena od prošlogodišnjeg minimalnog povećanja.

  • Zona C (€250,000): Opštine sa manjom potražnjom za stranim nekretninama.

Cilj strukture od tri zone je da se ukaћu na znaиajne regionalne razlike na grиkim stambenim tržištima.

Međutim, neki ljudi brinu da bi određivanje minimalnog iznosa investicija za najviši nivo od 800.000 evra moglo da natera strane investitore da dobro razmisle o učešću.

Ta zabrinutost je posebno relevantna zato što drugi evropski programi zlatnih viza nude bolje podsticaje za niži prag.

Kako se Grčka poredi sa drugim programima Zlatne vize

Kipar, Malta i Španija nude programe boravka po investicije u kojima svako može da investira u nekretnine po manjem minimalnom iznosu. Kipar zahteva 300.000 evra, Malta 350.000 evra, a Španija 500.000 evra.

Ako se najviša zona u Grčkoj pope na 800.000 evra, to bi moglo da otera podnosioce zahteva u druge programe koji se smatraju ekonomičnijim.

Kao što je saopšteno u Ekatimerini, predložene izmene mogle bi da dovedu do smanjenja potražnje zbog gubitka konkurentnosti u poređenju sa drugim zemljama.

Eksperti za nekretnine zabrinuti su da bi previše povećanja cena moglo da učini Grčku manje privlačnom za međunarodne investitore.

Nestašica stanova dovela do ponovnog razmišljanja o pravilima Zlatne vize

Motivacija koja stoji iza predloženih zlatnih viznih promena u Grčkoj je rešavanje nedostatka stambenog prostora u zemlji.

Zemlja se suočila sa porastom kirija i cena nekretnina, što je mnoge grčke državljane cenilo kao vlasnika kuća.

Grčka je u avgustu 2023. podigla minimalnu investiciju u nekretnine za zlatne vize sa 250.000 na 500.000 evra u oblastima kao što su Atina i Solun.

Međutim, povećanje je zapravo podstaklo porast prodaje, jer su investitori požurili da kupe nekretnine pre nego što je novi prag stupio na snagu.

Grčka vlada veruje da bi stroži uslovi za zlatnu vizu mogli da pomognu u oslobađanju pritiska na raspoloživost stanova i pristupačnost.

Premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da će minimum od 250.000 evra biti očuvan "za oblasti bez stambenog pritiska".

Jaka ekonomija i kvalitet života i dalje privlače imigrante

Mada se naziru revizije zlatnih viza zabrinule su strane investitore, Grčka ostaje atraktivna destinacija za imigrante zahvaljujući snažnom ekonomskom oporavku od evropske dužničke krize.

Grčka je takođe imala koristi od digitalnog nomeda i interesovanja radnika na daljinu tokom pandemije.

Za porodice i studente koji nisu članovi Evropske unije (EU) Grčka i dalje nudi visok kvalitet života i brži put ka državljanstvu od većine evropskih zemalja.

Ti faktori mogli bi da se suprotstave neizvesnosti u pogledu zlatnog viznog programa, naglašavajući trajni apel Grčke pridošlicama.

Budućnost grčkog programa boravka po investicijama nejasna

Grčki Program zlatnih viza dramatično je podstakao strane investicije od njegovog pokretanja.

Do kraja 2021. Transakcije nekretninama su najpopularnija vrsta investicija.

Predloženi umorni minimalci imaju za cilj da se izbalansiraju potrebe Grčke kako za rešavanje stambene krize, tako i za nastavak privlačenja stranog novca.

Međutim, strahuje se da bi znatno povećanje gornjeg investicionog praga moglo da se izjalovi oteranjem podnosilaca zlatne vize.

Ako se manji broj investitora odluči za boravak Grčke po investicionom programu, to bi moglo da liši zemlju velikog toka finansiranja.

Narednih meseci biće odlučeno da li Grčka može da preusedi pravila o nekretninama zlatne vize, a da ne umanji svetski uspeh programa.