Odlaganja verovatno u bugarskoj i rumunskoj evropskoj viznoj šemi

Odlaganja verovatno u bugarskoj i rumunskoj evropskoj viznoj šemi

Bugarska, Rumunija i Šengenska zona

Prema izveštajima koje je objavio Evroazijski dnevnik, Evropska komisija (EK) ponovo je odložila donošenje odluke o predloženom pridruživanju Bugarske i Rumunije zajedničkoj šengenskoj viznoj zoni. Smatra se da je odlaganje za dodatnih dvanaest meseci rezultat relativno ograničenog napretka ka zahtevnim uslovima koje je EK propisala za rad evropske vizne zone.

Odloženo ETIAS EU za dve baltičke države

Iako prvobitni poziv datira iz januara 2007. Članovi odbora za procenu smatrali su da napori protiv kriminala i korupcije još uvek nisu bili dovoljno efikasni, što znači da Bugarska i Rumunija ostaju sa Hrvatskom i Kiprom izvan ETIAS-a EU.

Nedoumice u pogledu usaglašenosti sa Bugarskom

Bugarska je prethodno dobila oko sedamnaest instrukcija sa kojima je morala da se pridržava pre nego što je mogla da postane punopravna članica onoga što se ponekad naziva evropskom viznom zonom – drugim rečima, šengenskom zonom zemalja članica između kojih je dozvoljeno putovanje bez pasoša. Zvaničnici u Briselu smatrali su da nedostatak adekvatnog napretka Bugarske u borbi protiv organizovanog kriminala bude oblast slabosti, pored sumnji izraženih u pogledu nezavisnosti pravosuđa.

Uslovi za Rumuniju

Nasuprot tome, Rumunija je dobila dvanaest uputstava za usaglašavanje. Mada manji broj, uslovi su usredsređeni na slična pitanja: prekogranični kriminal, korupciju i veću nezavisnost pravosuđa. Zabrinjavajuće je to što je rumunska uredba usvojena ranije ove godine dekriminalizovala određene korupcijske prekršaje. U međuvremenu, posledični antikorupcijski protesti koji su održani unutar zemlje su, kako se izveštava, najveći sukobi u poslednje tri decenije od pada diktatora Nikolaja Čaušeskua 1989. Kako se izveštava, konfrontacije su takođe bile najbesnije sa kojima se suočio rumunski predsednik Klaus Johanis.

Saradnja i verifikacija

Ukoliko Bugarska i Rumunija ne naprave dalji napredak u pogledu ključnih pravosudnih i antikorupcijskih reformi koje zahteva Brisel, čini se da je malo verovatno da će vesti ETIAS-a izvestiti o prevremenom uključivanju dve baltičke države u izuzeće zemalja šengenskih viza iz planiranog sistema zahteva za ETIAS. Iako su obe zemlje dobile dozvolu da se pridruže Šengenskoj zoni u septembru (2017), one prvo moraju da se pridruže evrozoni. To zapravo znači da će obe zemlje morati da sprovedu promene detaljno u CVM (Mehanizmu saradnje i verifikacije) pre nego što mogla da mogla da eparhija pređe na punopravno članstvo u evrozoni i putovanja bez pasoša.

Zabrinutost oko predsedništva Saveta

Ostale vesti iz ETIAS-a, činjenica da rumunija treba da postane aktuelna predsednica EU 2019. Uprkos tome, kada ga je nedavno intervjuisala televizija Digi24, rumunski ministar pravde Tudorel Toader alud je na nadu da će njegova zemlja biti van nadzora CVM do trenutka kada treba da preuzme predsedavanje Savetom EU 2019.