Sporazum EU o reformi migracija izazvao pomešane reakcije

Sporazum EU o reformi migracija izazvao pomešane reakcije

Evropska unija (EU) postigla je privremeni sporazum o reorganizaciji svojih spornih pravila o migracijama i azilu posle više od tri godine napetih pregovora zemalja članica.

Sporazum je potpisan 20. Još uvek mu je potrebno formalno odobrenje.

Novi pakt o migracijama i azilu ima za cilj uspostavljanje sveobuhvatne i kolektivne evropske politike u oblasti koja je podelila vlade i izazvala jednostrane akcije.

Reforma uključuje obaveznu solidarnost među zemljama članicama kako bi se podelila odgovornost za migrante.

Mađarska odlučno odbila obavezno preseljenje tražilaca azila

Mađarska je odbacila migracioni pakt u "najjačem mogućem smislu" zbog svog sistema obaveznog preseljenja, izjavio je ministar inostranih poslova Péter Szijártó.

Sporazumom je predviđeno da se cilj od 30.000 tražilaca azila preraspodeli godišnje među zemljama članicama koje odbijaju da ih prime.

Vlade takođe mogu da izaberu da plate 10.000 evra po osobi za troškove doprinosa.

"Mađarska u najjačem mogućem smislu odbacuje pakt o migraciji i azilu (...)", rekao je Szijártó novinarima u Budimpešti. "Samo oni koje želimo da dođu u Mađarsku ili im dozvolimo da dođu i ostanu ovde mogu da dođu", naglasio je on i dodao: "Odbacujemo taj migracioni pakt, nećemo dozvoliti da bilo ko uđeš protiv naše volje."

Čeba Dömötör, parlamentarni državni sekretar, rekao je da je sporazum "suprotan onome za šta se mađarska vlada zalaže, kako u svojim elementima, tako i u celini".

On je upozorio da bi pakt mogao da dovede do "migrantskih geta" u Mađarskoj kroz obavezna preseljenja.

Grčka pozdravlja mehanizam solidarnosti i odvraćanje od zlostavljanja

Grčka je pozdravila sporazum, uočeći da ispunjava nekoliko svojih ključnih zahteva.

Ministar za migracije Dimitris Kairidis rekao je da će sistem solidarnosti i godišnji proces revizije osigurati da zemlje članice dobiju potrebnu podršku.

Kairidis je takođe pohvalio odredbe kojima se obeshrabruje zloupotreba sistema azila i omogućava Grčkoj da prilikom rukovanja zahtevima uzme u obzir svoju nacionalnu bezbednost.

Turska je 2020. godine podstakla hiljade migranata da masovno masovno masu na grčkoj granici u onome što je EU osudila kao pokušaj ucene.

"EU i njene zemlje članice sada će imati potpuniji pravni okvir kako bi mogle da se suoče sa velikim izazovima koje predstavlja stalni migracioni pritisak na naš kontinent", prokomentarisao je Kairidis.

Reformisana pravila uspostavljaju obaveznu solidarnost

Iva Johanson, evropska komesarka za unutrašnje poslove, rekla je da sporazum predstavlja prvu sveobuhvatnu i kolektivnu migracionu politiku EU.

Johanson je rekao da će novi pakt ubrzati procedure azila, poboljšati uslove za podnosioce zahteva i uvesti mehanizam solidarnosti kako nijedna zemlja ne bi bila "ostavljena na miru".

"Zemlje članice shvataju da je samo rad (i) pokušaj da se sami uhvatimo u koštac sa migracionim izazovom situacija bez gubitaka", objasnila je ona.

Johanson je priznao da ostaje još posla, uključujući borbu protiv trgovine ljudima, obezbeđivanje povratka iregularnih migranata i proširenje pravnih puteva ka EU.

Pokretanje ETIAS-a spremno da utiče na posetioce koji nisu iz EU

Sporazum o migraciji dolazi uoči očekivanog pokretanja Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) u maju 2023.

ETIAS će zahtevati od građana preko 60 zemalja koje nisu članice EU da dobiju ovlašćenje pre putovanja da posete Šengensku zonu.

Odredbe pakta o graničnoj kontroli i procedurama za azil mogle bi da utiču na način na koji se sprovodi provera ETIAS-a.

Širi uticaj sporazuma na migracione tokove EU takođe bi mogao da utiče na obim aplikacija ETIAS .

Dok Unija preduzima korake za utvrđivanje spoljnih granica i slamanje zloupotreba, ETIAS će verovatno postati sve istaknutije sredstvo filtriranja putnika i održavanja bezbednosti.

Sporazumom se stvara uslov za striktniju nacionalnu imigracionu politiku

Sporazumom je predviđeno proširenje upravljanja migracijama na nivou EU, ali pojedinačne vlade zadržaće ključna ovlašćenja u pogledu nacionalne imigracione politike.

Tvrdokorni stavovi Mađarske i pograničnih zemalja kao što je Grčka pokazuju da sporazum neće odvratiti dodatna ograničenja.

Strože granice i ograničene opcije preseljenja mogle bi da izvrše pritisak na vlade da smanje priliv imigranata.

Očekuje se da će zemlje iskoristiti pakt da opravdaju selektivnije režime izdavanja viza i radnih dozvola.

Klima nepoverenja rizikuje da naškodi porodicama, radnicima i studentima koji traže dugoročni boravak.

Investitori i digitalni nomedovi mogli bi da se suoče sa pojačanom lupom dok vlade naglašavaju graničnu bezbednost u pogledu jaza u radu i veštinama.

Sporazum o proboju samo prvi korak

Privremenim sporazumom o Novom paktu o migracijama i azilu zaključuje se trogodišnja iscrpna i često žestoka rasprava.

Sporazumom se uvodi solidarnost, ali se suočava sa kritikama zbog pravila pritvora.

Dalji koraci biće neophodni da bi se u potpunosti reformisao sistem EU za migracije i azil.